Dečija stomatologija

Dečija i preventivna stomatologija

Poznato je da je prevencija pola zdravlja, pa tako u ordinaciji Donna dent posebnu pažnju posvećujemo našim najmlađim pacijentima.

 Obučavamo ih da pravilno peru zube i motivišemo za sledeću posetu stomatologu, a roditeljima dajemo korisne saveta o ishrani i zdravlju zuba njihovih mališana. 

Kroz igru i neposrednu komunikaciju stičemo poverenje deteta i to je najbolji put ka uspehu stomatološke intervencije.

 

decija stomatologija vozdovac - dete na zubarskoj stolici

Prvi zubi

Kod većine dece prvi zubići niču između 5. i 7. meseca, mada je to individualno kod svake bebe, a sve što je u granicama od 4 do 14 meseci smatra se normalnim periodom za nicanje prvih zuba. Beba će svojim specifičnim ponašanjem otkriti roditeljima kada rast zuba krene. Ona često sisa prste, lučnje pljuvačke je pojačano, desni postaju osetljive, obrazi bebe su rumeni. Većina beba postaje nervozna, a navike u ishrani i spavanju se menjaju.

Obično prvo izbijaju centrlani donji, pa onda i centralni gornji sekutići, mada može da bude i obrnuto. Sekutići retko izazivaju veće nelagodnisti jer su oštri i lako probijaju desni.

Dok proces izbijanja zuba traje, mogu se javiti propratne komplikacije, kao što su dijareja, blago do umereno povišena telesna temperatura, a ponekad i osip u predelu oko usta ili na bebinom licu.

Da biste pomogli bebi da lakše prebrodi izbijanje prvih zuba, možete joj ponuditi da gricka rashlađene komade voća ili povrća ili koricu hleba (shodno njenom uzrastu), s tim da beba mora da bude pod stalnim nadzorom kako bi se izbegla mogućnost gutanja većeg komada hrane.

Možete staviti mali peškir u kesu, pa u zamrzivač, i kada se rashladi dati bebi da gricka, uz napomenu da ovo ne činite prečesto. U apotekama možete kupititi specijalne gume za grickanje koje takođe treba davati bebi rashlađene zbog anestetičkog efektan, a postoje i posebni gelovi kojima se mažu bebine desni.   

Karijes napada i mlečne zube

Ako oralna higijena nije pravilna i pranje zuba nije temeljno, bakterije koje su prirodno nastanjene u oralnoj regiji mogu da se učvrste na zubima u vidu naslaga. Bakterijske naslage skupljaju na površini zuba i glavni su uzročnik nastanka karijesa. One sintetišu kiseline koje nagrizaju zubnu gleđ i omekšavaju je. Krajnja posledica toga je kvarenje zuba i pojava karijesa.

Karijes se može pojaviti na krunici, između dva zuba ili na korenu zuba. Međutim, kod dece se  karijes najčešće javlja na fisurama. Fisure predstavljaju žljebove na gornjoj površini kutnjaka koji su kod dece izraziti, a zubna gleđ je još uvek slaba i tanka. Zato je bakterijama kao izazivačima karijesa posao olakšan. Vremenom, fisure se izravnavaju, pa su kod odraslih ljudi fisure manje podložne karijesu.

Prevencija zubnih oboljenja kod dece

Iako se mlečni zubi oko šeste godine menjaju stalnim zubima, i o njihovim zdravlju se mora brinuti. Najbolja prevencija oboljenja kako mlečnih, tako i stalnih zuba su pravilna oralna higijena, kao i odgovarajuća ishrana. Naravno, važnu ulogu u prevenciji zubnih oboljenja kod dece imaju i redovne posete stomatologu.

Kada je najbolje vreme za prvi stomatološki pregled?

Na prvi stomatološki pregled dete treba odvesti oko njegovog prvog rođendana. Prvi odlazak kod stomatologa treba da bude opušten, sa ciljem da se dete upozna sa svojim zubarom, i naravno, da stomatolog pregleda nikle bebine zubiće.

Ako su stomatolozi maštoviti, i predstave detetu svoju ordinaciju kao zanimljivo mesto, pokazujući mu, na primer, svoju aparaturu i dopuštajući mu da istraži ordinaciju, za dete će stomatološki pregled u stvari biti jedno prijatno iskustvo i jedna vrsta igre. Ovo je vrlo važno zbog kasnijih pregleda, jer će dete sledeći put kada ga roditelji povedu u odinaciju to lako prihvatiti.

Nakon prvog pregleda, ordinaciju treba posećivati najmanje dva puta godišnje, ili po rasporedu koji unapred odredi stomatolog.

Treba istaći da roditelji imaju važnu ulogu u pripremi svoje bebe za prvu posetu zubaru. Zato se preporučuje da potraže savete u stomatološkoj ordinaciji kako da na pravi način pripreme dete za upoznavanje sa svojim „čika zubom“.

Koliko često deca treba da peru zube?

Bez ozbira na to u kom uzrastu su vašem detetu počeli da niču zubi, nabavite odgovarajuću četkicu za zube i učite dete još od najmanjih nogu da peru zube redovno. Prvo počnite samo sa četkicom i vodom, a nakon prvog rođendana uključite i pastu za zube. Pokažite detetu ličnim primerom – perite zube pred njim i zajedno sa njim, i objasnite mu koliko je higijena važna za zdravlje zuba.

Dete treba da pere zube najmanje dva puta dnevno – ujutru i uveče, ali bilo bi idealno ako bi roditelji pomogli svojoj deci da steknu naviku pranja zuba nakon svakog obroka, a naročito posle konzumiranja slatkiša. Najvažnije je pranje zuba pred spavanje, jer svaki komadić hrane koji se zadrži u ustima dok dete spava, stvara idealne uslove za razvoj bakterija koje napadaju desni i zube.

Pranje zuba treba da traje oko 3 minuta, tako da svi zubi budu oprani na najbolji mogući način. Maloj deci, kada uzmu u ruke četkicu, to je više igra nego pranje zuba, pa roditelji obično moraju da dovršavaju pranje. Objasnite detetu kako da pere zube temeljno, sa svih strana, i to po određenom redosledu.

Roditelji treba da kontrolišu decu kako peru zube, jer ukoliko je tehnika pogrešna, efekta pranja zuba biće lošiji i znatno manje učinkovit.

Kako odabrati četkicu i pastu

Za pranje detetovih zuba koristite četkicu koja ima mekana vlakna, malu glavu i deblju dršku. Novu četkicu kupujte na svaka 2 do 3 meseca. Pastu deca mogu da koriste kad uspete da ih naučite da je ne gutaju, a to je obično oko prvog rođendana. Postoje dečje paste za zube sa veoma malim sadržajem fluora ili bez fluora. Od 7. godine, deca već mogu da korste zubne paste za odrasle.

Pravilna ishrana za zdrave zube

Ishrana ima veliki značaj u očuvanju zdravlja zuba. Detetov jelovnik treba da sadrži namirnice bogate belančevinama, vitaminima i mineralima.

Što se tiče belančevina, njihov najbolji izvor su jaja i mlečni proizvodi.

Od minerala najvažniju ulogu za zdravlje zuba imaju kalcijum, fosfor i magnezijum, kojih ima u povrću, mleku i mlečnim proizvodima.

Među vitaminima najvažniji su vitamin A (šargarepa, žuto, narandžasto i crveno voće), vitamin C (paprika, kupus, južno i citrusno voće, jabuke) i vitamin D (masne vrste ribe, kao što su losos, sardine, haringe, tunjevina, obogaćeno mleko, izlaganje sunčevoj svetlosti).

Za zdrave zube preporučuju se i namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama kojih ima u hladno ceđenim uljima, lanenom semenu, orašastim plodovima…

Sa druge strane, postoji i hrana koja izuzetno štetno deluje na zube, a tu pre svega spadaju slaktiši, zatim slane grickalice, zaslađeni i gazirani napici. 

Šta je cirkularni karijes

Cirkularni karijes  predstavlja specifično oboljenje mlečnih zuba koje se javlja uglavnom kod dece na nižem uzrastu. U proseku, svako dvadeseto dete mlađe od 3 godine ima probleme sa cirkularnim karijesom. Ovaj osoben oblik karijesa napada sve zube deteta, po pravilu najpre gornje sekutiće, a sa njih se u vrlo kratkom roku proširuje na druge zube gornje vilice, pa nakon toga i na donje zube.

Prva manifestacija ovog oboljenja jesu mrlje izrazito bele (kredaste) boje, uočljive u vratnom delu zuba. Pojava takvih mrlja ukazuje na razaranje zubne gleđi izazvano bakterijama nataloženim na površini zuba (tzv. zubni plak). Na kredastim mrljama nakupljaju se pigmenti koji su sadržani u pljuvački, bakterijama i ostacima hrane i koji oštećuju zubnu gleđ uzrokujući pojavu kaviteta (rupica) na zubima.

Pored loše higijene, čest izazivač cirkularnog karijesa su i loše navike, među kojima prednjače prekomerno konzumiranje slatkiša, a naročito večernje pijenje sokova koji po pravilu sadrže puno šećera, kao i zaslađenog mleka, kada dete pred spavanje predugo drži flašicu u svojim ustima. Ova loša navika je u anglosaksonskoj stomatološkoj literaturi poznata i pod nazivom „sindrom bočice (flašice)“.

Širenje cirkularnog  karijesa ima kružni tok (karijes se širi oko zubnog vrata) i progresivni karakter. U slučaju da je oboljenje već prisutno od ključnog značaja je blagovremena reakcija koja podrazumeva hitan odlazak deteta u zubnu ordinaciju, gde se zahvaljujući savremenim stomatološkim metodama bolest može efikasno lečiti.

Najčešće pitanje roditelja: da li treba popravljati mlečne zube? 

Ono što nas roditelji često pitaju jeste dilema da li treba popravljati mlečne zube. Roditelji često imaju stav da ne treba popravljati mlečne zube. Bitno je da se mlečni zubi popravljaju kako ne bi došlo do bola, otoka i na kraju preveremenog vađenja zuba što je ne samo stres za roditelja i dete nego stvara strah od stomatologa i potencira nepravilnu smenu zuba te razne ortodontske nepravilnosti. 

Zato je prevencija važna pa osim čestih pregleda preporučujemo zalivanje fisura prvih stalnih kutnjaka i ordinacisjko fluorisanje zuba.

Pozovite